Kamatni rizik i kreditni rizik nisu isti rizik
Dva rizika iza riječi „rizik“
Razlika između kamatnog rizika i kreditnog rizika počinje s dva pitanja. Koliko bi neko danas platio za to ulaganje? Koliko će obećanog novca zajmoprimac zaista isplatiti? Prvi odgovor može se promijeniti jer uporediva ulaganja sada nude više kamatne stope. Drugi se može promijeniti jer su finansije zajmoprimca oslabile.
Kamatni rizik je mogućnost da promjena tržišnih kamatnih stopa utiče na vrijednost dužničkog ulaganja. Kreditni rizik je mogućnost da zajmoprimac plati sa zakašnjenjem, vrati samo dio onoga što duguje ili uopšte ne izvrši otplatu. Oba mogu uticati na istu poziciju. Cijena obveznice može pasti jer su tržišni prinosi porasli, jer investitori sumnjaju da će izdavalac platiti, ili zato što se oboje desilo istovremeno.
Da li je potraživanje po kreditu sigurnije od obveznice?
Odgovor zavisi od zajmoprimca i od toga koliko dugo investitor očekuje da će držati dug. Kratkoročni kredit s fiksnom kamatnom stopom koji se drži do dospijeća može biti manje izložen promjenama cijene uzrokovanim kamatnim stopama nego dugoročna obveznica kojom se trguje, uz istovremeno veći kreditni rizik nego kod obveznice finansijski snažnog izdavaoca. Kada upoređujete peer-to-peer kreditiranje s obveznicama, provjerite ko duguje novac, kada dospijeva i da li je vjerovatna prijevremena prodaja.
| Instrument | Drži se do dospijeća? | Dominantni rizik | Kako na njega utiču tržišne kamatne stope |
|---|---|---|---|
| Dugoročna obveznica s fiksnom kamatnom stopom izdavaoca s visokom kreditnom sposobnošću | Ne. Prodaje se prije dospijeća. | Kamatni rizik. | Kada uporedivi tržišni prinosi porastu, preprodajna cijena po pravilu pada, čak i ako izdavalac nastavi plaćati. |
| Kratkoročno potraživanje po kreditu s fiksnom kamatnom stopom koje se drži do dospijeća | Da. | Kreditni rizik: zajmoprimac možda neće u potpunosti izmiriti ugovorenu kamatu ili glavnicu. | Ugovorena plaćanja ostaju fiksna. Nakon otplate, tržišne kamatne stope utiču na to koliko investitor može zaraditi ponovnim ulaganjem. |
| Isto potraživanje prodano prijevremeno na Secondary Market | Ne. Prodano prije dospijeća. | Mješovito: kreditni rizik zajmoprimca, kamatni rizik i rizik likvidnosti. | Nove tržišne stope mogu uticati na to da li je kupac spreman platiti nominalnu vrijednost ili traži diskont. |
Zašto cijene obveznica padaju kada kamatne stope rastu
Šta se dešava s cijenama obveznica kada kamatne stope rastu?
Cijene postojećih obveznica s fiksnom stopom uglavnom padaju kada prinosi na uporedive obveznice rastu, uz nepromijenjene ostale uslove. Postojeća obveznica i dalje isplaćuje svoj prvobitni kupon. Ako nova obveznica slične kreditne kvalitete i dospijeća nudi viši prinos, kupac će uglavnom platiti manje za staru. Ta niža cijena povećava prinos koji kupac može ostvariti od njenih preostalih isplata.
Razlika između kupona obveznice i njene tržišne cijene važna je kada investitor mora prodati. Prodajom se fiksira cijena dostupna tog dana. Investitor koji drži obveznicu do dospijeća i dalje može primiti ugovorene isplate kupona i glavnice ako izdavalac plaća kako je dogovoreno, čak i ako je tržišna cijena pala tokom perioda držanja.
Šta je duracija kod obveznica?
Duracija opisuje koliko je cijena obveznice osjetljiva na promjenu prinosa. Obveznica s višom duracijom uglavnom ima veću promjenu cijene pri istoj promjeni prinosa. Dugoročne obveznice s fiksnom stopom obično imaju višu duraciju od uporedivih kratkoročnih obveznica jer veći dio njihove vrijednosti proizlazi iz isplata u daljoj budućnosti. Važni su i iznos i vremenski raspored kupona, pa obveznice s istim dospijećem mogu imati različite duracije.
Razmotrite dvije obveznice istog izdavaoca. Jedna uskoro vraća glavnicu. Druga veći dio investitorovog novca drži vezanim za fiksni kupon godinama. Kada prinosi rastu, glavnica prve obveznice uskoro će biti dostupna za ponovno ulaganje po novim stopama. Kupac druge obveznice prihvatao bi stari kupon duže vrijeme, pa njena cijena uglavnom mora više da se pomjeri. U raspravama o trajanju i prinosu kredita, duracija često označava rok kredita. U analizi obveznica odnosi se na osjetljivost cijene.
Šta kratkoročni kredit s fiksnom stopom duguje po dospijeću
Da li kratkoročni kredit ima kamatni rizik?
Da, iako kratkoročni kredit s fiksnom stopom koji se drži do dospijeća ima ograničenu direktnu izloženost kroz svoje ugovorene isplate. Ako tržišne stope porastu na polovini roka, zajmoprimac i dalje duguje kamatu dogovorenu ugovorom. Ako stope padnu, ugovoreni iznos također ostaje isti. Investitor prima te isplate samo ako ih zajmoprimac izvrši.
Držanje potraživanja do dospijeća uklanja potrebu da se prihvati preprodajna cijena. Njegova ekonomska vrijednost ipak se može mijenjati dok ga investitor drži. Na primjer, uporediva nova potraživanja mogu početi nuditi veću kamatu, dok novac investitora ostaje vezan po staroj stopi. Ta razlika može uticati na to koliko će kupac platiti ako investitor odluči prodati prije dospijeća.
Tržišni rizik kredita s fiksnom kamatnom stopom: prijevremena prodaja i reinvestiranje
Prijevremena prodaja. Kupac može uporediti preostale uplate po postojećem potraživanju s uslovima dostupnim kod sličnih novih potraživanja. Ako nove ponude donose više, kupac može zatražiti diskont. Na Maclear Secondary Market, podobna potraživanja mogu se izlistati po nominalnoj vrijednosti ili uz diskont do 50%. Platforma ne dopušta oglase iznad nominalne vrijednosti, a za prodaju je potreban kupac spreman prihvatiti cijenu.
Samo ilustrativni primjer. Uzmimo potraživanje s fiksnom kamatnom stopom s €1,000 nepodmirene glavnice i šest mjeseci do dospijeća. Pretpostavimo jednu preostalu uplatu od €1,040, uključujući €40 kamate, i koristimo €1,000 kao ilustrativnu nominalnu cijenu. Po toj cijeni kupac bi zaradio 4% tokom šest mjeseci ako bi zajmoprimac platio u cijelosti. Pretpostavimo sada da uporedive nove ponude donose prinos od 5% u istom periodu. Primjer ne uključuje naknade.
Da bi ostvario 5% na istoj uplati od €1,040, kupac bi platio €1,040 ÷ 1.05 ≈ €990.48. To je €9.52 ispod nominalne vrijednosti, diskont od oko 0.95%. Brojka ilustruje kako viši zahtijevani prinos može uticati na cijenu. Stvarni kupci mogu tražiti drugačiji diskont ili odbiti oglas. Investitor koji zadrži potraživanje i primi potpunu otplatu naplaćuje ugovoreni iznos bez prodaje uz taj diskont.
Reinvestiranje nakon otplate. Kada se glavnica vrati, investitor je može ponovo pozajmiti pod uslovima dostupnim u tom trenutku. Niže stope mogu smanjiti kamatu koju donosi sljedeće potraživanje, dok je više stope mogu povećati. Isto pitanje javlja se ranije kada zajmoprimac otplati prijevremeno, jer novac postaje dostupan prije očekivanog datuma dospijeća.
Kreditni rizik objašnjen za zajmodavce
Koji rizik zajmodavac zapravo preuzima kod kredita s fiksnom kamatnom stopom?
Zajmodavac prvenstveno preuzima rizik da zajmoprimac neće izvršiti ugovorene uplate u punom iznosu. Preduzeće može izgubiti kupca, naplatiti fakture kasnije nego što je planirano ili se suočiti s troškovima koji ostavljaju premalo gotovine za sljedeću ratu. Kamatna stopa određuje iznos dospjele kamate. Gotovinska pozicija preduzeća određuje može li platiti na vrijeme.
Tržišne stope mogu indirektno uticati na tu gotovinsku poziciju. Ako zajmoprimac mora refinansirati druge dugove po višoj stopi, dodatni trošak može ostaviti manje novca za postojeće obaveze. Propuštena uplata po izvornom potraživanju tada je kreditni ishod, čak i ako su tome doprinijele više tržišne stope. Ugovorena kamatna stopa na tom potraživanju ostala je ista.
Kratkoročni kredit s fiksnom kamatnom stopom koji se drži do dospijeća ne izbjegava rizik – on zamjenjuje kamatni rizik kreditnim rizikom: ishod ovisi o tome hoće li taj konkretni zajmoprimac otplatiti dug, a ne o tome kuda se kreću tržišne stope.
Često postavljana pitanja
Koja je razlika između kamatnog rizika i kreditnog rizika?
Kamatni rizik se odnosi na to kako promjena tržišnih stopa utiče na vrijednost ulaganja. Kreditni rizik se odnosi na to da li zajmoprimac izvršava obećana plaćanja. Preprodajna cijena dugoročne obveznice kojom se trguje može biti posebno osjetljiva na stope, dok ishod kratkoročnog potraživanja s fiksnom stopom koje se drži do dospijeća ovisi prvenstveno o otplati.
Ima li kratkoročni kredit kamatni rizik?
Da, ali planirana plaćanja po kratkoročnom kreditu s fiksnom stopom ostaju ista kada se tržišne stope promijene. Ako investitor proda prijevremeno, te stope mogu uticati na cijenu koju kupac ponudi. Nakon otplate, uslovi dostupni na novim kreditima određuju koliko investitor može zaraditi ponovnim pozajmljivanjem tog novca.
Zašto cijena obveznice pada kada kamatne stope rastu?
Postojeća obveznica s fiksnom stopom općenito gubi na cijeni kada uporedive nove obveznice nude veće prinose. Plaćanje manje za postojeću obveznicu povećava prinos koji kupac može ostvariti od njenih nepromijenjenih plaćanja. Efekat na cijenu obično je veći kod obveznice s većim trajanjem (duration), uz sve ostalo nepromijenjeno.
Šta je duracija jednostavno rečeno?
Duracija opisuje koliko je cijena obveznice osjetljiva na promjene tržišnih prinosa. Što je duracija veća, to je veće kretanje cijene za datu promjenu prinosa, uz sve ostalo nepromijenjeno. Dugoročnije obveznice s fiksnom stopom općenito imaju veću duraciju od uporedivih kratkoročnih obveznica, iako su bitni i visina kupona i vremenski raspored plaćanja.
Je li kreditno potraživanje sigurnije od obveznice?
To ovisi o tome ko duguje plaćanja i da li investitor planira prodaju prije dospijeća. Kratkoročni kredit s fiksnom stopom može imati manju izloženost promjenama cijene uzrokovanim stopama, dok nosi veći kreditni rizik nego visokokvalitetna obveznica. I obveznica može nositi značajan kreditni rizik ako su finansije njenog izdavaoca slabe.
Maclear AG je švajcarska platforma za peer-to-peer (P2P) kreditiranje i crowdlending, sa sjedištem u Švajcarskoj. Kompanija djeluje kao finansijski posrednik u nebankarskom sektoru i član je PolyReg SRO, u skladu sa švajcarskim finansijskim propisima, posebno u vezi sa AML, KYC i GDPR. Maclear pruža individualnim i kvalifikovanim investitorima pristup pažljivo odabranim poslovnim kreditnim prilikama, sa integrisanom procjenom rizika, Fondom za rezervacije i Sekundarnim tržištem za likvidnost.
Sadržaj ovog članka je pružen isključivo u informativne i obrazovne svrhe. Ne predstavlja investicioni, finansijski, poreski ili pravni savjet. Peer-to-peer (P2P) kreditiranje i crowdlending ulaganja nose rizik djelomičnog ili potpunog gubitka kapitala. Prošla izvedba ne predviđa buduće rezultate. Likvidnost na sekundarnom tržištu nije garantovana. Čitatelji se ohrabruju da sprovedu vlastito istraživanje i konsultuju kvalifikovane savjetnike prije donošenja bilo kakvih finansijskih odluka. Dostupnost proizvoda i usluga može biti ograničena u određenim jurisdikcijama.