Koliko nekoreliranih izvora treba jednom portfoliju

17.11.2026

9 min

Dani Hernandez

Ažurirano: 19.11.2026

Posjedovanje deset različitih investicija ne znači nužno i posjedovanje diverzificiranog portfolija. Možete ulagati u nekoliko fondova, kupiti dionice iz različitih zemalja i dodati nekoliko obveznica, a ipak otkriti da gotovo cijela Vaša imovina gubi vrijednost u isto vrijeme.

Problem nije uvijek u odabranoj imovini, nego u rizicima koje ona dijeli.

Zato je jedno od najkorisnijih pitanja pri izgradnji portfolija: koliko mi je zaista nezavisnih izvora prinosa potrebno da diverzificiram svoje investicije?

Odgovor nije univerzalan broj. Zavisi od toga kako se imovina ponaša u međusobnom odnosu, koji faktori objašnjavaju njene rezultate i koje rizike želite smanjiti.

Razumijevanje korelacije omogućava prelazak sa diverzifikacije zasnovane na gomilanju proizvoda na diverzifikaciju usmjerenu na kombinovanje različitih izvora prinosa.

Šta znači da su dvije investicije korelirane

Korelacija je statistička mjera koja opisuje kako se dvije varijable kreću u odnosu na svoje odgovarajuće prosjeke.

U investiranju se koristi za analizu mjere u kojoj prinosi dvije vrste imovine teže zajedničkom kretanju.

Koeficijent korelacije izražava se u rasponu od -1 do +1.

Kako čitati koeficijent korelacije
KorelacijaTumačenje
+1Prinosi se kreću potpuno korelirano.
+0,7Postoji relativno visoka pozitivna veza.
0Ne postoji primjetna linearna korelacija.
-0,7Postoji relativno visoka inverzna veza.
-1Prinosi pokazuju savršenu inverznu vezu.

Ove vrijednosti opisuju statističke odnose i ne garantuju buduće ponašanje.

Na primjer, dva fonda koja ulažu pretežno u velike američke tehnološke kompanije mogu pokazivati visoku korelaciju, iako se razlikuju po nazivu i upravitelju.

S druge strane, ulaganje u dionice i ulaganje u određene instrumente javnog duga mogu različito reagirati na neke ekonomske događaje.

Što manje dva ulaganja zavise od istih faktora, to njihov doprinos diverzifikaciji može biti veći.

Međutim, niska korelacija ne znači da su oba ulaganja sigurna niti da ne mogu istovremeno gubiti novac.

Zašto posjedovanje mnogo imovine ne garantuje dobru diverzifikaciju

Zamislimo portfolio sastavljen od pet investicijskih fondova.

Jedan prati indeks američkih kompanija, drugi ulaže u tehnološke kompanije, treći je usmjeren na velike multinacionalne kompanije, a preostala dva imaju značajnu izloženost tim istim sektorima.

Iako postoji pet različitih proizvoda, veliki dio rezultata može zavisiti od jednog jedinog pokretača: kretanja dionica velikih kompanija.

Ako taj segment doživi pad, svih pet fondova moglo bi biti pogođeno.

Zamislimo sada portfolio s tri komponente:

  • Globalni dionički fond.
  • Državne obveznice visokog kreditnog kvaliteta.
  • Kratkoročni instrumenti tržišta novca.

Ovaj drugi portfolio ima manje proizvoda, ali kombinuje izloženosti s različitim ekonomskim karakteristikama.

To ne znači da će uvijek imati bolje rezultate. Njegov rezultat zavisit će od pondera, rizika i ekonomskog okruženja.

Osnovna ideja je da se diverzifikacija ne sastoji u brojanju ulaganja, nego u prepoznavanju izvora rizika koji stoje iza njih.

Koliko je, dakle, nekoreliranih izvora potrebno jednom portfoliju?

Ne postoji naučno utemeljen broj koji važi za sve investitore.

Portfolio može imati koristi od kombinovanja dva nesavršeno korelirana izvora prinosa. Dodavanje trećeg ili četvrtog može donijeti dodatne prednosti, pod uslovom da uvode dovoljno različite rizike.

Međutim, dodavanje imovine ne garantuje poboljšanje.

Korisnost svakog dodatka zavisi od njegove volatilnosti, njegove korelacije s ostatkom portfolija, njegovog udjela u portfoliju i povezanih troškova.

Dva izvora: polazna tačka

Kombinovanje dionica i obveznica uobičajena je struktura.

Dionice pružaju izloženost rastu i dobiti preduzeća. Obveznice, s druge strane, daju pravo na naplatu u skladu s uslovima emisije.

Njihovo kretanje može se razlikovati, ali među njima ne postoji trajna negativna korelacija.

Kada inflacija i kamatne stope istovremeno rastu, obje kategorije mogu zabilježiti gubitke.

Tri ili četiri izvora: veća raznolikost rizika

Portfolio može uključivati likvidna sredstva, instrumente vezane za inflaciju ili druge investicije koje reaguju na drugačije ekonomske faktore.

Potencijalna prednost ne proizlazi iz dostizanja određenog broja, nego iz smanjenja zavisnosti od jednog jedinog scenarija.

Na primjer, kombinacija dionica, kvalitetnih obveznica i likvidnih sredstava može pružiti veću fleksibilnost od portfolija sastavljenog isključivo od dionica.

Druga sredstva mogu donijeti dodatnu diverzifikaciju, ali i vlastite rizike i troškove.

Više izvora: opadajući prinosi

Kako raznolikost investicija raste, može biti teže pronaći komponente koje donose zaista drugačiju izloženost.

Dodavanje šestog globalnog dioničkog fonda u portfolio koji već ima pet sličnih vjerovatno donosi manje diverzifikacije nego uključivanje drugačijeg izvora rizika.

Stoga cilj ne bi trebao biti dostizanje pet, deset ili dvadeset izvora, nego provjera šta svaki od njih zaista doprinosi.

Ključ je u prepoznavanju pokretača prinosa

Praktičan način analize portfolija jeste zapitati se koji ekonomski faktori određuju rezultat svake investicije.

Neki od glavnih su:

Ekonomski rast

Dobit preduzeća obično je povezana s ekonomskom aktivnošću, potrošnjom i investicijama.

Dionice su i dalje u značajnoj mjeri izložene ovim faktorima.

Kamatne stope

Promjene kamatnih stopa naročito utiču na obveznice, ali utiču i na tržišne vrijednosti dionica i na troškove finansiranja preduzeća.

Inflacija

Kretanje cijena mijenja kupovnu moć i može uticati na marže preduzeća, monetarnu politiku i zahtijevane prinose.

Kreditni rizik

Krediti i korporativne obveznice zavise od sposobnosti otplate njihovih emitenata ili zajmoprimaca.

Tokom privrednog usporavanja, broj neizmirenih obaveza može porasti u različitim segmentima tržišta.

Likvidnost

Neka se sredstva mogu brzo prodati na organizovanim tržištima, dok je za druga potrebno sačekati dospijeće ili pronaći kupca.

Likvidnost sama po sebi nije izvor prinosa, ali određuje sposobnost podmirivanja potreba za gotovinom.

Analiza ovih faktora omogućava otkrivanje ponovljenih izloženosti čak i kada proizvodi pripadaju različitim kategorijama.

Može li privatno kreditiranje doprinijeti diversifikaciji?

Privatno kreditiranje predstavlja oblik dužničkog finansiranja izvan tradicionalnih javnih tržišta.

Njegov prinos prvenstveno zavisi od uslova kredita i sposobnosti otplate zajmoprimaca.

Zbog svojih karakteristika, može pružiti izloženost drugačiju od one kod dionica kojima se trguje na berzi ili određenih obveznica kojima se trguje na sekundarnim tržištima.

Međutim, treba razlikovati rijetko kotiranje od stvarne nekoreliranosti.

Privatni kredit možda nema vidljive dnevne promjene cijene, ali to ne znači da je njegov ekonomski rizik neovisan o tržištima.

Recesija, na primjer, može naštetiti i kompanijama koje kotiraju na berzi i privatnim zajmoprimcima.

Platforme kao što je Maclear omogućavaju učešće u finansiranju preduzeća putem potraživanja povezanih sa kreditima. Ove transakcije mogu donijeti drugačiju izloženost unutar portfelja, iako ostaju podložne riziku neizmirenja obaveza i svojim uslovima likvidnosti.

Stvarni doprinos diverzifikaciji zavisit će od finansiranih sektora, koncentracije među zajmoprimcima, rokova dospijeća i odnosa ovih rizika s ostatkom imovine.

Zbog toga se ulaganje putem platforme Maclear ne bi trebalo automatski tumačiti kao uključivanje nekorelisanog izvora prinosa. Potrebno je analizirati njegove karakteristike i izbjegavati pretpostavku statističke nezavisnosti koja nije dokazana.

Zašto se korelacije mijenjaju kada nastupe krize

Jedna od najvećih grešaka pri diverzifikaciji jeste posmatranje historijskih korelacija kao da su konstantne.

U stvarnosti se one mogu znatno mijenjati u zavisnosti od ekonomskog okruženja.

Tokom perioda finansijskih napetosti, imovina koja se ranije ponašala različito može početi istovremeno padati.

To se dešava, između ostalog, zato što investitori smanjuju rizike, trebaju likvidnost ili reaguju na zajedničke ekonomske faktore.

Na primjer, neočekivani rast inflacije može negativno uticati i na određene dionice i na obveznice s fiksnom kamatnom stopom.

Isto tako, kreditna kriza može naštetiti različitim dužničkim instrumentima, čak i ako pripadaju različitim tržištima.

Diverzifikovani portfelj treba analizirati ne samo u normalnim uslovima, nego i u nepovoljnim scenarijima.

To ne poništava diverzifikaciju. To znači da su njene koristi promjenjive i da ne garantuje izbjegavanje gubitaka.

Praktični primjer: dva portfelja s pet investicija

Pretpostavimo da dvije osobe raspolažu sa 20.000€ za ulaganje.

Obje raspoređuju svoj novac na pet proizvoda, ali to čine na različit način.

Dva portfolija od pet proizvoda s različitim izloženostima
Portfolio APortfolio B
Fond američkih dionicaGlobalni dionički fond
Tehnološki fondDržavne obveznice
Fond velikih kompanijaInstrumenti tržišta novca
Fond rastaObveznice vezane za inflaciju
Fond međunarodnih dionicaDiversificirani fond korporativnog duga

Portfolio A ima visoku koncentraciju dionica, posebno kompanija rasta.

Portfolio B kombinira imovinu s različitom osjetljivošću na rast, kamatne stope, inflaciju i kreditni rizik.

U određenim okolnostima ova druga struktura mogla bi pokazati uravnoteženije ponašanje.

Međutim, nije moguće tvrditi da ima manji rizik bez poznavanja pondera, konkretnih karakteristika instrumenata i njihovih statističkih odnosa.

Osim toga, na više komponenti portfolija B također mogu uticati zajednički faktori.

Primjer pokazuje da broj investicija nije dovoljan za procjenu diversifikacije.

Kako znati je li Vaš portfolio dovoljno diversificiran

Nije potrebno izraditi složen matematički model da biste izvršili prvu procjenu.

Možete započeti s četiri provjere.

Prva: utvrdite stvarne izloženosti. Provjerite u šta ulažu Vaši fondovi i da li se ponavljaju ista preduzeća, sektori ili zemlje.

Druga: analizirajte zajedničke faktore. Zapitajte se kako bi recesija, rast kamatnih stopa ili porast neizmirenih obaveza uticali na svaku investiciju.

Treća: provjerite koncentracije. Portfolio može sadržavati brojnu imovinu, a ipak pretjerano zavisiti od jedne stavke ako ona čini veliki dio imovine.

Četvrta: periodično provjeravajte pondere. Kretanja na tržištu mogu promijeniti početnu raspodjelu. Rebalansiranje omogućava ponovno uspostavljanje raspodjele usklađene s postavljenim ciljevima.

Kada su dostupni pouzdani podaci, mogu se analizirati i historijske korelacije, volatilnost i maksimalni gubici.

Ipak, ove pokazatelje treba tumačiti oprezno, posebno kada se likvidna imovina poredi s privatnim investicijama koje se rijetko vrednuju.

Zaključak: nezavisnost je važnija od količine

Na pitanje koliko nekoreliranih izvora portfolio treba nema univerzalnog brojčanog odgovora.

Dvije ili tri jasno različite izloženosti mogu donijeti koristi od diversifikacije, dok brojni slični proizvodi mogu zadržati visoku koncentraciju.

Presudno je razumjeti koji rizici objašnjavaju rezultate svake investicije i kako mogu međusobno djelovati u različitim ekonomskim scenarijima.

Korelacija je koristan alat, ali ne zamjenjuje analizu solventnosti, likvidnosti, volatilnosti i koncentracije.

Zaista diversificiran portfolio nije onaj koji gomila najviše imovine, nego onaj koji izbjegava pretjeranu zavisnost od istih faktora rizika.

O Maclearu

Maclear AG je švajcarska platforma za peer-to-peer (P2P) kreditiranje i crowdlending, sa sjedištem u Švajcarskoj. Kompanija djeluje kao finansijski posrednik u nebankarskom sektoru i član je PolyReg SRO, u skladu sa švajcarskim finansijskim propisima, posebno u vezi sa AML, KYC i GDPR. Maclear pruža individualnim i kvalifikovanim investitorima pristup pažljivo odabranim poslovnim kreditnim prilikama, sa integrisanom procjenom rizika, Fondom za rezervacije i Sekundarnim tržištem za likvidnost.

Sadržaj ovog članka je pružen isključivo u informativne i obrazovne svrhe. Ne predstavlja investicioni, finansijski, poreski ili pravni savjet. Peer-to-peer (P2P) kreditiranje i crowdlending ulaganja nose rizik djelomičnog ili potpunog gubitka kapitala. Prošla izvedba ne predviđa buduće rezultate. Likvidnost na sekundarnom tržištu nije garantovana. Čitatelji se ohrabruju da sprovedu vlastito istraživanje i konsultuju kvalifikovane savjetnike prije donošenja bilo kakvih finansijskih odluka. Dostupnost proizvoda i usluga može biti ograničena u određenim jurisdikcijama.