Rizik zemlje kod kredita preduzećima: kako utiče na vašu investiciju i šta trebate analizirati

13.11.2026

9 min

Dani Hernandez

Ažurirano: 19.11.2026

Dvije kompanije traže kredit od 100.000€. Obje imaju stabilne prihode, sličan nivo zaduženosti i nude uporedive garancije. Međutim, jedna posluje u zemlji sa snažnim institucijama i ekonomskom stabilnošću, dok druga posluje na tržištu gdje je inflacija visoka, a propisi se često mijenjaju.

Da li ih treba smatrati investicijama s istim nivoom rizika?

Iako su njihovi finansijski pokazatelji praktično identični, odgovor nije nužno potvrdan.

Ekonomsko, političko i pravno okruženje u kojem kompanija posluje može direktno uticati na njenu sposobnost da vrati kredit. Ovaj skup faktora poznat je kao rizik zemlje i predstavlja važnu varijablu pri ulaganju u finansiranje kompanija.

Njegovo razumijevanje omogućava Vam bolju procjenu međunarodnih prilika, tumačenje razlika u prinosima i izgradnju diverzificiranijeg portfolija kredita.

Šta je rizik zemlje i zašto je važan pri pozajmljivanju novca

Rizik zemlje odražava mogućnost da ekonomski, politički, institucionalni ili finansijski uslovi na određenoj teritoriji negativno utiču na ispunjavanje određenih obaveza.

Kod kredita kompanijama ovaj rizik se može ispoljiti na različite načine.

Kompanija može imati profitabilno poslovanje, a ipak naići na poteškoće u otplati duga ako njena zemlja prolazi kroz valutnu krizu, uvede ograničenja kretanja kapitala ili doživi duboku recesiju.

Mogu nastupiti i regulatorne promjene koje utiču na njene troškove, prihode ili operativni kapacitet.

Stoga je pri analizi poslovnog kredita korisno razlikovati dvije dimenzije:

  • Kreditni rizik: mogućnost da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze.
  • Rizik zemlje: faktori povezani s nacionalnim okruženjem koji mogu uticati na to ispunjavanje ili otežati plaćanja i naplatu kredita.

Ova dva rizika su povezana, ali nisu istovjetna.

Finansijski stabilna kompanija može poslovati u zemlji s visokom neizvjesnošću. Isto tako, kompanija s problemima solventnosti može se nalaziti u stabilnoj ekonomiji.

Kvalitet zajmoprimca i kvalitet okruženja u kojem posluje treba analizirati zajedno.

Pet faktora koji određuju rizik zemlje

Ne postoji jedinstven pokazatelj koji može obuhvatiti sve rizike povezane s određenom jurisdikcijom.

Da biste ih razumjeli, preporučljivo je analizirati nekoliko elemenata.

1. Ekonomska stabilnost

Ekonomski rast utiče na potražnju, zaposlenost, potrošnju i poslovnu aktivnost.

Kada privreda uđe u recesiju, određene kompanije mogu zabilježiti pad prihoda i imati veće poteškoće u servisiranju svojih dugova.

Važni su i inflacija, kamatne stope i pristup finansiranju.

Visoka inflacija može povećati troškove proizvodnje i smanjiti kupovnu moć kupaca.

S druge strane, rast kamatnih stopa može poskupiti refinansiranje kredita i opteretiti likvidnost preduzeća.

Međutim, ovi efekti nisu isti za sve kompanije. Zavise od njihovog sektora, finansijske strukture i sposobnosti da troškove prenesu na cijene.

2. Politička i regulatorna stabilnost

Vladine odluke mogu promijeniti uslove u kojima preduzeća posluju.

Poreske izmjene, nova trgovinska ograničenja ili regulatorne promjene mogu uticati na određene sektore.

Rizik raste kada su propisi slabo predvidivi ili se primjenjuju nedosljedno.

To ne znači da je svaka zakonska promjena negativna.

Reforma može poboljšati konkurenciju, ojačati institucije ili olakšati investiranje.

Važno je procijeniti predvidivost regulatornog okvira i njegov uticaj na finansiranu djelatnost.

3. Pravna sigurnost

Kada preduzeće ne otplati kredit, mogućnost povrata novca djelimično zavisi od mjerodavnog pravnog sistema.

Sudski postupci, prava povjerilaca i efikasnost mehanizama izvršenja mogu se razlikovati od zemlje do zemlje.

Na primjer, garancija na nekretnini može pružiti različitu zaštitu zavisno od toga koliko je lako upisati je, izvršiti je i prodati imovinu.

Utjecaj imaju i pravni troškovi te rokovi potrebni za rješavanje spora.

Garancija nema istu praktičnu vrijednost u svim jurisdikcijama, čak i kada je imovina koja je osigurava slična.

4. Valutni rizik

Kada je kredit denominiran u valuti različitoj od one u kojoj zajmoprimac ostvaruje prihode, javlja se dodatna izloženost.

Zamislimo preduzeće koje fakturiše uglavnom u lokalnoj valuti, ali mora vratiti kredit denominiran u €.

Ako njegova valuta značajno depresira, trebat će mu više lokalnih prihoda za izmirenje iste obaveze.

To može narušiti njegovu sposobnost otplate.

Učinak će zavisiti od toga da li preduzeće raspolaže prihodima u stranoj valuti, valutnom zaštitom ili drugim zaštitnim mehanizmima.

Za investitora također može postojati valutni rizik kada se plaćanja vrše u valuti različitoj od one koju koristi za mjerenje svoje imovine.

5. Ograničenja kretanja kapitala

U određenim okolnostima vlasti mogu uvesti kontrole međunarodnih transfera, konverzije valuta ili kretanja kapitala.

Ove mjere mogu otežati preduzeću da izvrši plaćanja stranim povjeriocima.

Riječ je o riziku koji je posebno relevantan kod prekograničnih transakcija.

Čak i kada zajmoprimac raspolaže dovoljnim sredstvima, administrativna ili finansijska ograničenja mogu odgoditi izvršenje njegovih obaveza.

Zato je važno razlikovati ekonomsku sposobnost plaćanja od stvarne mogućnosti prenosa sredstava.

Kako se mjeri rizik zemlje

Analitičari koriste različite alate za procjenu okruženja određene ekonomije.

Jedan od njih su suvereni kreditni rejtinzi, koji odražavaju mišljenje specijaliziranih agencija o sposobnosti i spremnosti države da izmiruje svoje obaveze.

Analiziraju se i pokazatelji kao što su javni dug, međunarodne rezerve, inflacija i ekonomski rast.

Razlike u prinosima na državni dug (spreadovi) mogu pružiti informacije o tome kako tržišta percipiraju rizik.

Na primjer, ako investitori za dug neke zemlje traže znatno veći prinos nego za dug koji se smatra referentnim, ta razlika može odražavati dodatne rizike.

Međutim, spreadovi uključuju i faktore kao što su likvidnost, monetarna očekivanja i karakteristike instrumenata koji se porede.

Nijedan pokazatelj ne treba koristiti izolovano.

Osim toga, kreditni rejting države ne znači automatski i solventnost svih preduzeća koja posluju na njenoj teritoriji.

Praktičan primjer: dva kredita s različitim prinosima

Pretpostavimo da analizirate dva poslovna kredita od po 5.000€, oba s dospijećem za dvanaest mjeseci.

Prvi nudi predviđeni ugovorni prinos od 6% godišnje i finansira preduzeće iz zemlje s relativno stabilnim institucionalnim okruženjem.

Drugi ima predviđeni ugovorni prinos od 9% godišnje i odnosi se na kompaniju iz privrede s većim makroekonomskim neizvjesnostima.

Ako bi oba kredita u potpunosti ispunila svoje uslove, bruto kamate bi iznosile:

Predviđene bruto kamate na dva kredita od 5.000 € (hipotetički primjer)
KarakteristikaKredit AKredit B
Uloženi kapital5.000€5.000€
Predviđena godišnja kamata6%9%
Predviđene bruto kamate300€450€
Razlika u kamatama—+150€

Primjer je hipotetički i pretpostavlja prostu kamatu, bez naknada, poreza i problema s otplatom.

Druga transakcija nudi dodatnih 150€ očekivanih kamata.

Međutim, ta razlika ne dozvoljava zaključak da je ona bolja.

Bilo bi potrebno analizirati solventnost svakog preduzeća, kolaterale, pravni okvir i vjerovatnoću neispunjenja obaveza.

Osim toga, ne bi bilo ispravno automatski pripisati razliku od tri procentna poena riziku zemlje: utjecaj mogu imati i posebne karakteristike svakog kredita.

Najavljeni prinos samo je jedan dio procjene.

Rizik zemlje i geografska diverzifikacija

Ulaganje u kredite preduzećima sa sjedištem u različitim zemljama može pomoći u smanjenju koncentracije na jednu ekonomiju.

Na primjer, portfolio isključivo izložen kompanijama s iste teritorije može biti posebno pogođen lokalnom ekonomskom krizom.

Raspodjela finansiranja na više jurisdikcija omogućava uključivanje različitih ekonomskih okruženja.

Ipak, geografska diverzifikacija ne garantuje da su rizici međusobno nezavisni.

Međunarodna finansijska kriza može istovremeno pogoditi preduzeća u brojnim zemljama.

Osim toga, kompanije mogu zavisiti od istih izvoznih tržišta, dobavljača ili izvora finansiranja.

Zbog toga diverzifikacija treba uzeti u obzir i lokaciju zajmoprimaca i njihove ekonomske djelatnosti.

Također je preporučljivo razlikovati zemlju osnivanja preduzeća od zemalja u kojima ono stvarno ostvaruje prihode.

Kompanija registrovana u jednoj jurisdikciji može najveći dio svoje djelatnosti obavljati u drugoj.

Kakvu ulogu imaju kolaterali u međunarodnim kreditima

Kolaterali mogu doprinijeti smanjenju određenih gubitaka kada zajmoprimac ne ispuni svoje obaveze.

Međutim, njihova djelotvornost zavisi od brojnih faktora.

Među njima se ističu priroda imovine, njena procjena vrijednosti, postojanje drugih povjerilaca i primjenjiva pravna pravila.

Kod međunarodnih transakcija također je važno provjeriti gdje se fizički nalazi imovina ponuđena kao kolateral.

Na primjer, preduzeće može biti osnovano u jednoj zemlji i ponuditi kao kolateral nekretninu koja se nalazi u drugoj.

U tom slučaju izvršenje može zavisiti od postupaka i propisa koji se razlikuju od onih koji se primjenjuju na ugovor o kreditu.

Platforme za finansiranje preduzeća kao što je Maclear omogućavaju učešće u transakcijama putem potraživanja povezanih s kreditima, zbog čega je važno razumjeti ugovorne uslove i mjerodavnu jurisdikciju u svakom pojedinačnom slučaju.

Postojanje kolaterala ili mehanizama za ublažavanje rizika ne isključuje mogućnost gubitaka niti garantuje povrat cjelokupnog kapitala.

Uloga platformi u analizi rizika zemlje

Platforme za finansiranje preduzeća mogu olakšati pristup međunarodnim transakcijama i centralizirati određene procese informisanja i administracije.

Međutim, investitor treba razumjeti koje funkcije obavlja svaka platforma i koji rizici i dalje ostaju njegovi.

Prilikom analize transakcije dostupne putem platforme Maclear, preporučljivo je razlikovati sjedište zajmoprimca, zemlju u kojoj obavlja svoju djelatnost i jurisdikcije koje se primjenjuju na kredit i njegove kolaterale.

Ova pitanja mogu uticati na rješavanje problema i na postupke naplate.

Važno je provjeriti i uslove plaćanja, valutu u kojoj je kredit denominiran i rokove dospijeća.

Rizik zemlje ne bi trebalo koristiti kao uopštenu oznaku za prihvatanje ili odbijanje investicija.

Njegova korisnost sastoji se u prepoznavanju konkretnih faktora koji mogu uticati na izvršavanje obaveza po kreditu.

Sedam pitanja prije finansiranja stranog preduzeća

Prije učešća u međunarodnoj transakciji finansiranja korisno je provjeriti:

  1. Gdje preduzeće ostvaruje svoje prihode? Lokacija njegove djelatnosti može biti važnija od njegovog registrovanog sjedišta.
  2. U kojoj valuti naplaćuje i plaća? Omogućava prepoznavanje mogućih valutnih neusklađenosti.
  3. Kako se razvija ekonomija zemlje? Pomaže da se njeni poslovni izgledi stave u kontekst.
  4. Koje zakonodavstvo uređuje kredit? Određuje dio ugovornih prava i obaveza.
  5. Gdje se nalaze kolaterali? Njihova lokacija može uticati na postupke izvršenja.
  6. Postoje li značajna finansijska ograničenja? Preporučljivo je provjeriti moguća ograničenja međunarodnih transfera.
  7. Koliki udio ta jurisdikcija ima u portfoliju? Omogućava otkrivanje prekomjerne geografske koncentracije.

Ova pitanja ne zamjenjuju potpunu finansijsku analizu, ali pomažu u prepoznavanju rizika koji bi mogli ostati neprimijećeni ako se posmatra samo ponuđena kamata.

Zaključak: zemlja je važna, ali sama po sebi ne određuje kvalitet kredita

Rizik zemlje važna je komponenta analize poslovnih kredita, posebno kada se poslovanje odvija u različitim jurisdikcijama.

Ekonomska stabilnost, pravna sigurnost, valutni rizik i regulatorni uslovi mogu uticati i na sposobnost otplate zajmoprimca i na naplatu duga.

Međutim, ekonomija s većim neizvjesnostima ne znači da su sva njena preduzeća loši zajmoprimci, kao što ni poslovanje u stabilnoj zemlji ne garantuje urednu otplatu kredita.

Procjena treba kombinovati nacionalno okruženje s finansijskom situacijom kompanije i ugovornim karakteristikama transakcije.

Promišljeno ulaganje ne znači automatski izbjegavati određene zemlje, nego razumjeti koje rizike preuzimate i da li ih uslovi kredita na odgovarajući način kompenzuju.

O Maclearu

Maclear AG je švajcarska platforma za peer-to-peer (P2P) kreditiranje i crowdlending, sa sjedištem u Švajcarskoj. Kompanija djeluje kao finansijski posrednik u nebankarskom sektoru i član je PolyReg SRO, u skladu sa švajcarskim finansijskim propisima, posebno u vezi sa AML, KYC i GDPR. Maclear pruža individualnim i kvalifikovanim investitorima pristup pažljivo odabranim poslovnim kreditnim prilikama, sa integrisanom procjenom rizika, Fondom za rezervacije i Sekundarnim tržištem za likvidnost.

Sadržaj ovog članka je pružen isključivo u informativne i obrazovne svrhe. Ne predstavlja investicioni, finansijski, poreski ili pravni savjet. Peer-to-peer (P2P) kreditiranje i crowdlending ulaganja nose rizik djelomičnog ili potpunog gubitka kapitala. Prošla izvedba ne predviđa buduće rezultate. Likvidnost na sekundarnom tržištu nije garantovana. Čitatelji se ohrabruju da sprovedu vlastito istraživanje i konsultuju kvalifikovane savjetnike prije donošenja bilo kakvih finansijskih odluka. Dostupnost proizvoda i usluga može biti ograničena u određenim jurisdikcijama.