Šta određuje koliko zarađujete na obveznici

13.11.2026

10 min

Dani Hernandez

Ažurirano: 19.11.2026

Zamislite da kupujete obveznicu koja isplaćuje godišnju kamatu od 4%. Na prvi pogled djeluje jednostavno: uložite 1.000€ i svake godine primate 40€. Međutim, drugi investitor mogao bi kupiti potpuno istu obveznicu i ostvariti drugačiji prinos.

Kako je to moguće ako obojica imaju istu hartiju od vrijednosti?

Odgovor leži u jednoj od najvažnijih karakteristika instrumenata s fiksnim prinosom: kamata koju obveznica isplaćuje ne poklapa se uvijek s prinosom koji ostvaruje onaj ko je kupi.

Kupovna cijena, kamatne stope, rok do dospijeća i kreditna sposobnost emitenta utiču na konačni rezultat.

Razumijevanje ovih faktora omogućava preciznije poređenje investicija i izbjegavanje jedne od najčešćih grešaka: izbora obveznice isključivo na osnovu njenog kupona.

Kako funkcioniše obveznica i odakle potiče njen prinos

Obveznica je dužnički instrument putem kojeg država, preduzeće ili drugi subjekt pribavlja finansiranje od investitora.

Kupovinom obveznice postajete povjerilac emitenta, koji preuzima određene obaveze plaćanja.

Kod klasične obveznice s fiksnom kamatom te obaveze obično obuhvataju dva elementa:

  • Isplata kamata: periodični iznosi poznati kao kuponi.
  • Povraćaj glavnice: iznos koji emitent mora vratiti na datum dospijeća, u skladu s uslovima emisije.

Na primjer, obveznica nominalne vrijednosti 1.000€, s godišnjim kuponom od 4% i dospijećem za pet godina, isplaćivala bi 40€ godišnje i vratila 1.000€ na kraju roka, pod uslovom da emitent ispuni svoje obaveze.

Ali taj primjer pretpostavlja da obveznicu kupujete po njenoj nominalnoj vrijednosti.

U praksi se obveznice mogu kupiti po višim ili nižim cijenama, posebno kada se njima trguje na sekundarnom tržištu.

I tu prinos počinje da se mijenja.

1. Kupon: ono što obveznica isplaćuje, a ne nužno ono što zarađujete

Kupon je kamata koju se emitent obavezuje da plaća na nominalnu vrijednost obveznice.

Ako hartija od vrijednosti ima nominalnu vrijednost od 1.000€ i fiksni kupon od 5%, isplaćivaće 50€ godišnje, bez obzira na cijenu po kojoj ste je kupili.

Pretpostavimo da dva investitora kupe istu tu obveznicu:

  • Prvi plaća 1.000€.
  • Drugi je kupuje za 950€.

Obojica će primiti isti kupon od 50€, ali će drugi izdvojiti manje novca.

Njegov prinos će, prema tome, biti veći ako obojica drže obveznicu do istog dospijeća i primaju predviđene isplate.

Kupon opisuje jednu karakteristiku obveznice; prinos zavisi i od cijene koju plaća svaki investitor.

Ova razlika je posebno važna pri poređenju starijih emisija sa novoizdatim obveznicama.

2. Kupovna cijena: faktor koji mnogi investitori zanemaruju

Cijena obveznice može biti iznad, ispod ili tačno na nivou njene nominalne vrijednosti.

To dovodi do tri situacije:

Kupovna cijena

Situacija Posljedica pri dospijeću

1.000€ Kupovina po nominali Vraća se plaćena cijena.

950€

Kupovina ispod nominale

Ostvaruje se dodatna dobit od 50€.

1.050€

Kupovina iznad nominale

Nastaje gubitak od 50€ u odnosu na kupovnu cijenu.

Primjer pretpostavlja nominalnu i otkupnu vrijednost od 1.000€, bez neizmirenja obaveza, provizija i poreskih efekata. Navedena razlika odnosi se isključivo na glavnicu, bez kupona.

Kada kupujete ispod nominalne vrijednosti, možete ostvariti dodatnu dobit pri dospijeću.

Kada kupujete iznad nominalne vrijednosti, dio primljenih kamata nadoknađuje razliku između plaćene cijene i iznosa koji se vraća.

Zbog toga dvije obveznice s različitim kuponima mogu nuditi sličan prinos.

Isto tako, dva investitora koja kupe istu obveznicu u različitim trenucima mogu na kraju ostvariti različite rezultate.

3. YTM: mjera koja omogućava poređenje obveznica

Za pravilnu procjenu prinosa obveznice obično se koristi interna stopa prinosa (YTM).

Prinos do dospijeća (YTM) je diskontna stopa koja izjednačava cijenu plaćenu za obveznicu sa sadašnjom vrijednošću njenih očekivanih budućih priliva.

Jednostavnije rečeno, izražava godišnji prinos izračunat uzimajući u obzir:

  • Nabavnu cijenu.
  • Preostale kupone.
  • Vrijeme preostalo do dospijeća.
  • Iznos koji će biti primljen pri otplati obveznice.

Zamislimo obveznicu kojoj je preostala jedna godina trajanja, s nominalnom vrijednošću od 1.000€ i posljednjim kuponom od 40€.

Ako je kupite za 980€, pri dospijeću biste primili 1.040€, pod pretpostavkom da emitent uredno plati.

Bruto dobit bi iznosila 60€, što odgovara prinosu od 6,12% tokom te godine.

Iako je kupon 4%, Vaš prinos bi bio veći jer ste obveznicu kupili s diskontom.

Da ste platili 1.020€, bruto dobit bi iznosila 20€, što odgovara 1,96%.

U oba slučaja pretpostavlja se jedna isplata nakon godinu dana, bez troškova, poreza i dodatnih obračunatih kamata.

YTM omogućava poređenje ovih situacija, iako ne garantuje da će se očekivani rezultat ostvariti.

4. Kamatne stope: zašto se mijenja cijena obveznica

Jedan od osnovnih principa fiksnog prihoda jeste obrnuta veza između tržišnih kamatnih stopa i cijene postojećih obveznica.

Kada prinosi koje tržište zahtijeva rastu, cijene obveznica s fiksnom stopom obično padaju. Kada se ti prinosi smanjuju, njihove cijene obično rastu.

Zamislite da imate obveznicu koja isplaćuje kupon od 2%.

Ako se pojave nove uporedive emisije koje nude 4%, Vaša obveznica postaje manje privlačna.

Da bi drugi investitor bio spreman da je kupi, obično ćete morati da prihvatite nižu cijenu.

Nasuprot tome, ako nove uporedive emisije nude 1%, Vaša obveznica od 2% može postati privlačnija i porasti u cijeni.

Ova veza objašnjava zašto fiksni prihod može bilježiti privremene gubitke u vrednovanju čak i kada emitent nastavlja da uredno plaća.

Šta se dešava ako obveznicu držite do dospijeća?

Ako kupite konvencionalnu obveznicu s fiksnim kuponom i držite je do njenog otplaćivanja, kasnije promjene tržišnih stopa ne mijenjaju njene ugovorene isplate.

Sve dok emitent ispunjava obaveze, primićete predviđene kupone i iznos otplate.

Međutim, ako morate da prodate prije dospijeća, cijena dostupna u tom trenutku može donijeti dobit ili gubitak.

Osim toga, držanje do kraja ne otklanja rizik neizmirenja obaveza niti oportunitetni trošak vezivanja kapitala.

5. Rok i trajanje: koliko utiču tržišna kretanja

Ne reaguju sve obveznice jednako na promjene kamatnih stopa.

Uopšteno, obveznice s dužim rokovima dospijeća pokazuju veću osjetljivost na ta kretanja, iako utiču i kuponi i druge karakteristike.

Za mjerenje ove osjetljivosti koristi se modifikovano trajanje.

Na primjer, cijena obveznice s modifikovanim trajanjem od pet godina pala bi otprilike 5% ako bi njen zahtijevani prinos porastao za jedan procentni poen.

Riječ je o aproksimaciji koja važi za relativno male promjene i ne obuhvata sve efekte konveksnosti.

Trajanje pomaže da se razumije zašto se dvije obveznice istog emitenta mogu ponašati različito.

Takođe omogućava da se izbor dospijeća poveže s vremenskim horizontom investitora.

Dugoročna obveznica može biti prikladna za određene strategije, ali njena cijena obično više oscilira kada se kamatne stope promijene.

6. Kreditna sposobnost emitenta: rizik koji utiče na traženi prinos

Investitori ne traže istu naknadu od svih emitenata.

Kompanija s finansijskim poteškoćama obično mora ponuditi privlačnije uslove kako bi pribavila finansiranje nego kompanija sa stabilnom ekonomskom pozicijom.

Ova razlika se ogleda u premiji kreditnog rizika, poznatoj i kao razlika u prinosu ili spread.

Spread predstavlja dodatni prinos koji tržište traži za preuzimanje određenih rizika u odnosu na uporedivu referentnu vrijednost.

Da biste procijenili kreditnu sposobnost emitenta, možete analizirati aspekte kao što su njegova zaduženost, stvaranje gotovine, stabilnost prihoda i sposobnost izmirivanja plaćanja.

Kreditni rejtinzi takođe mogu pružiti informacije, iako ne zamjenjuju sopstvenu analizu niti garantuju ispunjenje obaveza.

Obveznica koja nudi visok potencijalni prinos može nositi veći rizik neplaćanja.

Stoga se objavljeni iznos ne smije tumačiti izolovano.

7. Provizije, porezi i inflacija: šta vam zaista ostaje u džepu

Bruto prinos nije nužno jednak neto dobiti.

Provizije za kupoprodaju, čuvanje ili posredovanje mogu umanjiti rezultat.

Oporezivanje takođe ima uticaj. U Španiji prinosi i dobici od obveznica po pravilu podliježu poreskim pravilima koja se primjenjuju na prihode od

štednje, iako konkretan tretman zavisi od instrumenta i okolnosti poreskog obveznika.

Pored toga, postoji faktor koji utiče na kupovnu moć: inflacija.

Ako investicija ostvari nominalni prinos od 4%, a cijene u istom periodu porastu za 3%, približni realni prinos bio bi 1%.

Tačan obračun bi bio:

Realni prinos = (1 + nominalni prinos) / (1 + inflacija) − 1

U ovom primjeru rezultat bi iznosio približno 0,97%, prije poreza i troškova.

Zato procjena koliko zarađujete zahtijeva razlikovanje nominalnog, neto i realnog prinosa.

Da li je ulaganje u obveznice isto što i ulaganje u privatne kredite?

Obveznice i privatni krediti imaju jednu zajedničku karakteristiku: i jedno i drugo predstavljaju oblike finansiranja putem duga.

Međutim, to nisu identični instrumenti.

Obveznica je dužnička hartija od vrijednosti izdata pod određenim uslovima i, u mnogim slučajevima, njome se može trgovati na sekundarnim tržištima.

Privatni kredit se ugovara putem sporazuma o finansiranju koji mogu imati različite ugovorne strukture, obezbjeđenja i uslove prenosa.

Na platformama kao što je Maclear, investitori učestvuju u finansiranju preduzeća putem potraživanja povezanih sa kreditima, a ne kupovinom tradicionalnih obveznica koje kotiraju na berzi.

Zato, iako su pojmovi kao što su kamata, dospijeće i solventnost zajmoprimca relevantni u oba slučaja, sve karakteristike obveznice ne treba automatski prenositi na privatni kredit.

U transakcijama dostupnim putem platforme Maclear, očekivani prinos zavisi od ugovornih uslova i od toga da li zajmoprimci izmiruju plaćanja. Obezbjeđenja i drugi mehanizmi za ublažavanje rizika mogu doprinijeti rješavanju problema, ali ne isključuju mogućnost gubitaka.

Razumijevanje ovih razlika omogućava poređenje alternativa finansiranja preduzeća bez miješanja njihovih struktura.

Šta provjeriti prije kupovine obveznice

Prije donošenja odluke, preporučljivo je provjeriti nekoliko podataka o emisiji:

  1. Prinos do dospijeća: omogućava procjenu očekivanog godišnjeg prinosa po kupovnoj cijeni.
  2. Efektivna cijena sticanja: određuje koliko kapitala zaista izdvajate.
  3. Kupon i raspored isplata: pokazuju kada biste primali kamate.
  4. Dospijeće i duracija: pomažu u procjeni vremenskog horizonta i osjetljivosti na kamatne stope.
  5. Solventnost emitenta: omogućava analizu sposobnosti plaćanja.
  6. Likvidnost i posebni uslovi: preporučljivo je provjeriti da li postoje opcije prijevremenog otkupa, subordinacija ili druge relevantne klauzule.
  7. Troškovi i oporezivanje: utiču na neto prinos.

Takođe treba provjeriti da li prikazana cijena uključuje kamatu obračunatu od posljednjeg kupona, poznatu kao narasla kamata.

Ove informacije su posebno korisne prilikom poređenja obveznica na sekundarnom tržištu.

Zaključak: prinos obveznice ide mnogo dalje od kupona

Ono što zarađujete na obveznici zavisi od kombinacije više elemenata: kamata koje isplaćuje, cijene po kojoj je kupujete, vremena koliko je držite i sposobnosti emitenta da ispuni svoje obaveze.

Kretanja kamatnih stopa takođe mogu promijeniti njenu vrijednost ako odlučite da je prodate prije dospijeća.

Zato posmatranje isključivo kupona može dovesti do pogrešnih zaključaka.

Prinos do dospijeća pruža potpuniju sliku očekivanog prinosa, ali ga treba analizirati zajedno sa rizikom, troškovima i uslovima investicije.

Razumijevanje ovih faktora prvi je korak ka promišljenijem korišćenju instrumenata sa fiksnim prinosom u okviru diversifikovanog portfolija.

O Maclear-u

Maclear AG je švajcarska platforma za peer-to-peer (P2P) pozajmljivanje i crowdlending, sa sedištem u Švajcarskoj. Kompanija deluje kao finansijski posrednik u nebankarskom sektoru i član je PolyReg SRO, u skladu sa švajcarskim finansijskim propisima, posebno u vezi sa AML, KYC i GDPR. Maclear pruža individualnim i kvalifikovanim investitorima pristup pažljivo odabranim poslovnim prilikama za pozajmljivanje, sa integrisanom procenom rizika, Fondom za rezervacije i Sekundarnim tržištem za likvidnost.

Sadržaj ovog članka je pružen isključivo u informativne i obrazovne svrhe. Ne predstavlja investicioni, finansijski, poreski ili pravni savet. Peer-to-peer (P2P) pozajmljivanje i crowdlending ulaganja nose rizik delimičnog ili potpunog gubitka kapitala. Prošla dostignuća ne predviđaju buduće rezultate. Likvidnost na sekundarnom tržištu nije garantovana. Čitaoci se podstiču da sprovedu sopstveno istraživanje i konsultuju kvalifikovane savetnike pre donošenja bilo kakvih finansijskih odluka. Dostupnost proizvoda i usluga može biti ograničena u određenim jurisdikcijama.