Rizik zemlje kod kredita kompanijama: kako utiče na vašu investiciju i šta treba analizirati

13.11.2026

9 min

Dani Hernandez

Ažurirano: 19.11.2026

Dvije kompanije traže kredit od 100.000€. Obje imaju stabilne prihode, sličan nivo zaduženosti i nude uporediva sredstva obezbjeđenja. Međutim, jedna posluje u zemlji sa snažnim institucijama i ekonomskom stabilnošću, dok druga posluje na tržištu gdje je inflacija visoka, a propisi se često mijenjaju.

Da li ih treba smatrati investicijama sa istim nivoom rizika?

Iako su njihovi finansijski pokazatelji praktično identični, odgovor je – ne nužno.

Ekonomsko, političko i pravno okruženje u kojem kompanija posluje može direktno uticati na njenu sposobnost da vrati kredit. Ovaj skup faktora poznat je kao rizik zemlje i predstavlja značajnu varijablu pri ulaganju u finansiranje kompanija.

Razumijevanje ovog rizika omogućava Vam da bolje procijenite međunarodne prilike, protumačite razlike u prinosima i izgradite raznovrsniji portfolio kredita.

Šta je rizik zemlje i zašto je važan pri pozajmljivanju novca

Rizik zemlje odražava mogućnost da ekonomski, politički, institucionalni ili finansijski uslovi na određenoj teritoriji negativno utiču na izvršavanje određenih obaveza.

Kod kredita kompanijama, ovaj rizik se može ispoljiti na različite načine.

Kompanija može ostvarivati profitabilno poslovanje, a ipak imati poteškoća u otplati duga ako njena zemlja prolazi kroz valutnu krizu, uvede ograničenja kretanja kapitala ili zapadne u duboku recesiju.

Mogu nastupiti i regulatorne promjene koje utiču na njene troškove, prihode ili operativni kapacitet.

Stoga je pri analizi poslovnog kredita preporučljivo razlikovati dvije dimenzije:

  • Kreditni rizik: mogućnost da zajmoprimac ne izmiri svoje finansijske obaveze.
  • Rizik zemlje: faktori povezani sa nacionalnim okruženjem koji mogu uticati na to izmirenje ili otežati plaćanja i naplatu potraživanja.

Ova dva rizika su povezana, ali nisu istovjetna.

Finansijski stabilna kompanija može poslovati u zemlji sa visokim stepenom neizvjesnosti. Isto tako, kompanija sa problemima solventnosti može se nalaziti u stabilnoj ekonomiji.

Kvalitet zajmoprimca i kvalitet okruženja u kojem posluje treba analizirati zajedno.

Pet faktora koji određuju rizik zemlje

Ne postoji jedinstveni pokazatelj koji može sažeti sve rizike povezane s jednom jurisdikcijom.

Da biste ih razumjeli, preporučljivo je proučiti nekoliko elemenata.

1. Ekonomska stabilnost

Ekonomski rast utiče na potražnju, zaposlenost, potrošnju i poslovnu aktivnost.

Kada privreda uđe u recesiju, pojedine kompanije mogu zabilježiti pad prihoda i veće poteškoće u servisiranju svojih dugova.

Važni su i inflacija, kamatne stope i pristup finansiranju.

Visoka inflacija može povećati troškove proizvodnje i smanjiti kupovnu moć klijenata.

S druge strane, rast kamatnih stopa može poskupiti refinansiranje kredita i opteretiti likvidnost preduzeća.

Međutim, ovi efekti nisu isti za sve kompanije. Zavise od njihovog sektora, finansijske strukture i sposobnosti da troškove prenesu na cijene.

2. Politička i regulatorna stabilnost

Odluke vlade mogu promijeniti uslove u kojima preduzeća posluju.

Poreske promjene, nova trgovinska ograničenja ili regulatorne izmjene mogu uticati na određene sektore.

Rizik se povećava kada su propisi slabo predvidivi ili se primjenjuju nedosljedno.

To ne znači da je svaka zakonodavna promjena negativna.

Reforma može poboljšati konkurenciju, ojačati institucije ili olakšati ulaganja.

Važno je procijeniti predvidivost regulatornog okvira i njegov uticaj na finansiranu djelatnost.

3. Pravna sigurnost

Kada preduzeće ne izmiri kredit, mogućnost povrata novca djelimično zavisi od primjenjivog pravnog sistema.

Sudski postupci, prava povjerilaca i efikasnost mehanizama izvršenja mogu se razlikovati među zemljama.

Na primjer, garancija na nekretnini može pružiti različitu zaštitu u zavisnosti od toga koliko je lako upisati je, aktivirati i prodati imovinu.

Utiču i pravni troškovi i rokovi potrebni za rješavanje spora.

Garancija nema istu praktičnu vrijednost u svim jurisdikcijama, čak i kada je imovina kojom je obezbijeđena slična.

4. Valutni rizik

Kada je zajam denominovan u valuti koja se razlikuje od one u kojoj zajmoprimac ostvaruje prihode, javlja se dodatna izloženost.

Zamislimo preduzeće koje fakturiše uglavnom u lokalnoj valuti, ali mora da vrati zajam denominovan u €.

Ako njegova valuta značajno depresira, biće mu potrebno više lokalnih prihoda za izmirenje iste obaveze.

To može narušiti njegovu sposobnost plaćanja.

Efekat će zavisiti od toga da li preduzeće ima prihode u stranoj valuti, valutnu zaštitu (hedžing) ili druge mehanizme zaštite.

Za investitora takođe može postojati valutni rizik kada se plaćanja vrše u valuti koja se razlikuje od one u kojoj mjeri svoju imovinu.

5. Ograničenja kretanja kapitala

U određenim okolnostima, vlasti mogu uvesti kontrole međunarodnih transfera, konverzije valuta ili kretanja kapitala.

Ove mjere mogu otežati preduzeću da vrši plaćanja stranim povjeriocima.

Riječ je o riziku koji je posebno značajan kod prekograničnih transakcija.

Čak i kada zajmoprimac raspolaže dovoljnim sredstvima, administrativna ili finansijska ograničenja mogu odložiti izvršenje njegovih obaveza.

Zato je važno razlikovati ekonomsku sposobnost plaćanja od stvarne mogućnosti prenosa sredstava.

Kako se mjeri rizik zemlje

Analitičari koriste različite alate za procjenu okruženja jedne ekonomije.

Jedan od njih su suvereni kreditni rejtinzi, koji odražavaju mišljenje specijalizovanih agencija o sposobnosti i spremnosti države da izmiruje svoje obaveze.

Analiziraju se i pokazatelji kao što su javni dug, međunarodne rezerve, inflacija i ekonomski rast.

Razlike u prinosima na državni dug mogu pružiti informacije o tome kako tržišta percipiraju rizik.

Na primjer, ako investitori zahtijevaju znatno veći prinos na dug jedne zemlje u odnosu na dug koji se smatra referentnim, ta razlika može odražavati dodatne rizike.

Međutim, razlike u prinosima uključuju i faktore kao što su likvidnost, monetarna očekivanja i karakteristike instrumenata koji se porede.

Nijedan pokazatelj ne treba koristiti izolovano.

Osim toga, kreditni rejting države ne znači automatski i kreditnu sposobnost svih preduzeća koja posluju na njenoj teritoriji.

Praktičan primjer: dva zajma sa različitim prinosima

Pretpostavimo da analizirate dvije poslovne transakcije od po 5.000€, obje sa dospijećem od dvanaest mjeseci.

Prva nudi predviđeni ugovoreni prinos od 6% godišnje i finansira preduzeće sa sjedištem u zemlji sa relativno stabilnim institucionalnim okruženjem.

Druga ima predviđeni ugovoreni prinos od 9% godišnje i odnosi se na kompaniju koja posluje u ekonomiji sa većim makroekonomskim neizvjesnostima.

Ako bi obje transakcije u potpunosti ispunile svoje uslove, bruto kamate bi iznosile:

Predviđene bruto kamate na dva zajma od 5.000 € (hipotetički primjer)
KarakteristikaZajam AZajam B
Uloženi kapital5.000€5.000€
Predviđena godišnja kamata6%9%
Predviđene bruto kamate300€450€
Razlika u kamatama—+150€

Primjer je hipotetički i pretpostavlja prostu kamatu, bez provizija, poreza i problema s otplatom.

Druga transakcija nudi dodatnih 150€ očekivane kamate.

Međutim, na osnovu te razlike ne može se zaključiti da je ona bolja.

Potrebno bi bilo analizirati solventnost svake kompanije, sredstva obezbjeđenja, pravni okvir i vjerovatnoću neizmirenja obaveza.

Osim toga, ne bi bilo ispravno razliku od tri procentna poena automatski pripisati riziku zemlje: uticaj mogu imati i posebne karakteristike svakog kredita.

Najavljeni prinos samo je jedan dio procjene.

Rizik zemlje i geografska diversifikacija

Ulaganje u kredite kompanijama iz različitih zemalja može pomoći da se smanji koncentracija na jednu ekonomiju.

Na primjer, portfolio koji je izložen isključivo kompanijama sa iste teritorije može biti posebno pogođen lokalnom ekonomskom krizom.

Raspodjela finansiranja na više jurisdikcija omogućava uključivanje različitih ekonomskih okruženja.

Ipak, geografska diversifikacija ne garantuje da su rizici međusobno nezavisni.

Međunarodna finansijska kriza može istovremeno pogoditi kompanije u brojnim zemljama.

Osim toga, kompanije mogu zavisiti od istih izvoznih tržišta, dobavljača ili izvora finansiranja.

Zato diversifikacija treba da uzme u obzir i lokaciju zajmoprimaca i njihove privredne djelatnosti.

Takođe je korisno razlikovati zemlju u kojoj je kompanija osnovana od zemalja u kojima zaista ostvaruje prihode.

Kompanija registrovana u jednoj jurisdikciji može najveći dio svoje djelatnosti obavljati u drugoj.

Kakvu ulogu imaju sredstva obezbjeđenja kod međunarodnih kredita

Sredstva obezbjeđenja mogu doprinijeti smanjenju određenih gubitaka kada zajmoprimac ne izmiri svoje obaveze.

Međutim, njihova djelotvornost zavisi od brojnih faktora.

Među njima se izdvajaju priroda imovine, njena procjena vrijednosti, postojanje drugih povjerilaca i primjenljiva pravna pravila.

Kod međunarodnih transakcija važno je provjeriti i gdje se fizički nalazi imovina ponuđena kao sredstvo obezbjeđenja.

Na primjer, preduzeće može biti osnovano u jednoj zemlji, a kao kolateral ponuditi nepokretnost koja se nalazi u drugoj.

U tom slučaju izvršenje može zavisiti od postupaka i pravila koji se razlikuju od onih koji se primjenjuju na ugovor o zajmu.

Platforme za finansiranje preduzeća kao što je Maclear omogućavaju učešće u transakcijama putem potraživanja povezanih sa zajmovima, pa je važno razumjeti ugovorne uslove i nadležnu jurisdikciju u svakom pojedinačnom slučaju.

Postojanje kolaterala ili mehanizama za ublažavanje rizika ne isključuje mogućnost gubitaka niti garantuje povraćaj cjelokupnog kapitala.

Uloga platformi u analizi rizika zemlje

Platforme za finansiranje preduzeća mogu olakšati pristup međunarodnim transakcijama i objediniti određene informacione i administrativne procese.

Međutim, investitor treba da razumije koje funkcije obavlja svaka platforma i koji rizici ostaju njegovi.

Prilikom analize transakcije dostupne preko platforme Maclear, preporučljivo je razlikovati sjedište zajmoprimca, zemlju u kojoj obavlja djelatnost i jurisdikcije koje se primjenjuju na zajam i njegove kolaterale.

Ova pitanja mogu uticati na rješavanje problema i na postupke naplate.

Takođe je važno provjeriti uslove plaćanja, valutu u kojoj je zajam denominovan i rokove dospijeća.

Rizik zemlje ne bi trebalo koristiti kao opštu oznaku za prihvatanje ili odbijanje investicija.

Njegova korisnost je u prepoznavanju konkretnih faktora koji mogu uticati na otplatu zajma.

Sedam pitanja prije finansiranja stranog preduzeća

Prije učešća u međunarodnoj transakciji finansiranja, korisno je provjeriti:

  1. Gdje preduzeće ostvaruje prihode? Lokacija njegove djelatnosti može biti važnija od registrovanog sjedišta.
  2. U kojoj valuti naplaćuje i plaća? Omogućava prepoznavanje mogućih valutnih neusklađenosti.
  3. Kako se razvija ekonomija zemlje? Pomaže da se njeni poslovni izgledi sagledaju u kontekstu.
  4. Koje zakonodavstvo uređuje zajam? Određuje dio ugovornih prava i obaveza.
  5. Gdje se nalaze sredstva obezbjeđenja? Njihova lokacija može uticati na postupke izvršenja.
  6. Postoje li značajna finansijska ograničenja? Preporučljivo je provjeriti moguća ograničenja međunarodnih transfera.
  7. Koliki udio ta jurisdikcija ima u portfelju? Omogućava otkrivanje prekomjernih geografskih koncentracija.

Ova pitanja ne zamjenjuju potpunu finansijsku analizu, ali pomažu da se prepoznaju rizici koji bi mogli ostati neprimijećeni ako se posmatra samo ponuđena kamata.

Zaključak: zemlja je važna, ali sama po sebi ne određuje kvalitet zajma

Rizik zemlje je važna komponenta analize poslovnih zajmova, posebno kada se poslovanje odvija u različitim jurisdikcijama.

Ekonomska stabilnost, pravna sigurnost, valutni rizik i regulatorni uslovi mogu uticati kako na sposobnost otplate zajmoprimca, tako i na naplatu duga.

Međutim, ekonomija sa većim neizvjesnostima ne znači da su sva njena preduzeća loši zajmoprimci, kao što ni poslovanje u stabilnoj zemlji ne garantuje urednu otplatu zajma.

Procjena treba da kombinuje nacionalno okruženje sa finansijskim stanjem kompanije i ugovornim karakteristikama transakcije.

Promišljeno investiranje ne znači automatski izbjegavati određene zemlje, već razumjeti koji se rizici preuzimaju i da li ih uslovi zajma na odgovarajući način kompenzuju.

O Maclear-u

Maclear AG je švajcarska platforma za peer-to-peer (P2P) pozajmljivanje i crowdlending, sa sedištem u Švajcarskoj. Kompanija deluje kao finansijski posrednik u nebankarskom sektoru i član je PolyReg SRO, u skladu sa švajcarskim finansijskim propisima, posebno u vezi sa AML, KYC i GDPR. Maclear pruža individualnim i kvalifikovanim investitorima pristup pažljivo odabranim poslovnim prilikama za pozajmljivanje, sa integrisanom procenom rizika, Fondom za rezervacije i Sekundarnim tržištem za likvidnost.

Sadržaj ovog članka je pružen isključivo u informativne i obrazovne svrhe. Ne predstavlja investicioni, finansijski, poreski ili pravni savet. Peer-to-peer (P2P) pozajmljivanje i crowdlending ulaganja nose rizik delimičnog ili potpunog gubitka kapitala. Prošla dostignuća ne predviđaju buduće rezultate. Likvidnost na sekundarnom tržištu nije garantovana. Čitaoci se podstiču da sprovedu sopstveno istraživanje i konsultuju kvalifikovane savetnike pre donošenja bilo kakvih finansijskih odluka. Dostupnost proizvoda i usluga može biti ograničena u određenim jurisdikcijama.